Bais Ula Mumuru Aime Iesu Iudas 1
Babam la omirong Iudas
1
Turuo Iudas, turuo papa ang Iemes ga migana o ubi ang Iesu Karisito. Omirtung uriro babam me miun teip ga magaulap la miteong Morowa meba naganming ira a ga mitara naong me milam ga man uale Iesu Karisito mibuo. Memani, amarikong Iesu Karisito Mamo meba ualeng mibuo. Mariktung ira Morowa Mamo le akosarang tavuk o kadik ira mi ga dalap meba maiot teteiliat, ga eba maset naang me milam.
Temamalienming maset teip o usingnualap o kakarabunim
Tie, ekelesiap papap tuam migat, mitara narung meba omirtang babam ba ga miralava a Morowa la ina bulagiong. Pa titot la agattung gare ro: Mumuru le ina omirtang noba babam me miun. Are ratmat ga me nagan ming, dusming maranit iro nagan ming la ualo ra Morowa miun ekelesiap at namurit tara ga eba iot atatan makin. Memani, ame non teip o usingnualap o kakarabunim la mumaio tigit kabirana mi ga mivanameng na tara la tale maset marakiming. Tinan la tiesong Morowa na Babam ula puaru me mirio teip la namo mavuvuoang na ties. Memani, miriro teip la tale omeuluan ties ang Morowa. Karuk. Ofulutmeng it ubonuvarap ang Morowa ga tiesmeng gare ro, “Ualo ra Morowa ubonuvarap ang paun. Are ratmat ga tale kan puoong Morowa meba apulang uniap ula kiro me kirinim buong. Uvaio ra.” Eva, tiesmeng gare tiro, memani namo akosarmeng tavuk ila kire o sadak. Ga mirie gat la mime maialam ibup ma ira iriro narit migana la amaning urier kukunim gano, irie Ila Kakani buang Iesu Karisito.
Tie, tinan la ina malagiong Ila Kani inamaniap onim Israel toma Isip ga mela na non nap la karuk ma inamaniap ana. Ga tubiat makiraraong mirie teip ga magaulap la tale nagameng ira a. Eva, omit ara uriro gas onim tinan, pa tuga ina temum agarip mim gat meba ina anagiming irie tara. Ga mimi le omira maset, Morowa la ualo ubi maun narit narit angelop meba umaialeng mabuo non pagap tinan na panbinim. Pa non angelop la tale tevurusmeng me ubi maiong ga omaiolai nunamap maiong, ga mela na non nunamap la tale oiteong Morowa. Are ratmat ga mavisong Morowa a sen ila mamarani ga tale puomeng meba adukmeng, ga magoong tapma na arubu ga man maionama tie, puoieng na la ula kakanu la eba mavuvuoang Morowa na ties. Are gat tie, tinan inamaniap onim na taun Sodom ga Gamora ga taunup la maionama kagarat li, la mime makosar tavukup mila kiram gare ro, Teip ga magaulap la mime akosar tavuk o sadak gare ro. Teip la mime nemaiaba ga non teip ga magaulap la mime nemaiaba ga non magaulap ga man akosarmeng iriro non ara tavuk ila kire la kikisong Morowa aime maset. Are ratmat ga upulo uniap ula kiro me maun na kit o iou la tale ime pu. Okosarong gare riro meba buptang uriro gas onim tinan, ga buat mabuluan tavukup maiam mila kiram.
Tie, temamalienming maset. Memani, titot gat mirie teip o usingnualap o kakarabunim la man makosarmeng miriro tavukup onim tinan. Eva, mime kikiratmaie tapmat meba akosarmeng tavuk ila kire ga mapalirameng neip ma na irap a Morowa. Ga mime oguek ties ang Morowa ga mime gat mapuke angelop onim na panbinim. Pa angelo ila uke Maikel la tale tiesong kirat aime Satan. Na tara la nelinam o ties me aga leba arang tongan Moses, tale kan tiesong Maikel kirat aime Satan o ties o upuke. Karuk. Tiesong it gare ro, “Ila Kakani kan la eba nobukala.” 10 Pa miriro teip o usingnualap o kakarabunim la mime ties kikirat me mirier pagap ganam la tale mameit muap ma. Migat, mirie la kamena gare kumep na panap la tale memaning agat pa man omeuluan it na ga man oisinmeng parak. Ga met iriro tavuk o na maiang kumep, miriro teip la mime kan tekirara maset.
11 Kadik maset me miriro teip! Mime ameuluan iriro tavuk la akosarong Kain tinan. Mime akosar non ara tavuk meba mamela kakepup are iriro tavuk la akosarong Balam tinan. Ga mime opuke ties ang Morowa are Kora la ume opuke ties ang Morowa tinan, are ratmat ga eba kiribasmeng maset gare Kora la kiribasong.* Irie la pringesngesong me ira ma teip la maiteong Morowa meba umaialeng mabuo teip ga magaulap onim Israel ga akiraraong Morowa. 12 Me miriro teip o usingnualap o kakarabunim, mirie la kamena gare vuor la mime makirara inamaniap. Memani, mime abalang o parak ga tale obugokmeng parak maiong, na tara la mumaio meba parakmeng ga mimi na nebola o parak la orangaming meba mipuoieng la namurit dalap mi ga na migat me papap mim kabirana mi. Tale kan mime agat maime non ekelesiap. Karuk. Agatmeng it me parak meba uialeng mabuo karip ma. Met iriro tavuk, mime okirara nebola. Eva, mirie la kamena gare uvau la mailafieng ifif ga tale ulum afarat ga mela tapmat. Ga kamena gat gare kuguom la tale mulu na tara iang, are ratmat ga maiovo inamaniap ga ogomeng ga laluo. 13 Ga miriro teip la kamena gare boulup mila kakanim la fukmeng, ga betieng kasup ma. Memani, mime akosar tavuk o mulinubap, ga tale kan mime mulimeba la mime asingmaiala a iriro tavuk maiang uakap na irap a Morowa. Miriro teip la kamena gat gare maralaip la omaiolai nunamap maiong iro panbinim ga kalimeng tapmat. Are ratmat ga orangaong ara Morowa pianam ula arubu ga pupulu ga kiro maset, meba maionang miriro teip una atatan makin.
14-15 Tie, Enok, irie ea ang Adam. Irie migana la betong na lama gamura ma gar malonim a Adam. Ga uaramo Enok ties o unuli me miriro teip o usingnualap o kakarabunim la eba betmeng ga ugama,
“Miptang, Ila Kakani la eba muong ga papot tauselip ma angelop, meba mavuvuoang inamaniap ganam na ties. Me teip ga magaulap la tale kan
mime ameuluan pa mime makosar tavukup mila kiram, eba mavureang o ties ga eba aplulang uniap ula kiro me maun. Ga me teip ga magaulap la mime apuke Ila Kani ga mime ties kirat aime, eba gat apulang uniap ula kiro me maun me miriro tavukup maiam.”
16 Miriro teip kabirana mi la mime ties tigit, ga mime ties kirat me mirier pagap ganam la mime bet ira ma. Mime omeuluan na maiong kan ga mime temaiara tapmat, ga mime omeuluan agat maiong kan ga makosarmeng tavukup mila kiram. Mime tevien ga mime maladan non teip meba meranam pagap maiam.
Miaring maranit iriro nagan
17 Pa mimi ekelesiap papap tuam migat, inagat oagatming uriro ties tinan la maiaramo Apostolop am Ila Kakani buang Iesu Karisito. 18 Mimelo gare ro, La lagorang la eba ima muiong, ga noba teip ga magaulap leba mema fugaumeng ira mi me tavuk o lotu me ai Morowa. Tie, eba kan omeuluan agat ula kiro ga makosarmeng non ara non ara tavukup mila kiram. 19 Ties o unuli la mavuoieng miriro teip la mime makorat ekelesiap o lotu meba tale maionang un namurit dalap ma. Migat, Muranama Ila Babai ang Morowa la tale unama ga mirie, are ratmat ga miriro teip la mimet omeuluo agat maiong teip onim na kimanam.
20 Pa mimi ekelesiap papap tuam migat, man dusming maranit iro nagan ula babau ira Iesu ga busit le man marikming ira Morowa na kukunim ang Muranama Ila Babai. 21 Na tara la man mionama na uro kimanam, mimi le busit man naming aime Morowa ga man auanmila Ila Kakani buang Iesu Karisito, meba ovaikang kadik ang la uakap ga eba alang ninimiap la iot atatan makin miun. 22 Mimi le kadikming me teip ga magaulap la tale naganmeng ira Iesu ga tale agatmeng papot ume ties ang. 23 Pa mirie non teip ga magaulap la maionama ra kagarat u iou ga eba meving atatan makin, tie ina miranam kakalait ga malagiming me ai Iesu. Pa non teip ga magaulap la akosarmeng tavuk ila kire ma neip ma, tie akosarming tavuk o kadik ira ma. Are ratmat ga maset temamalienming me iriro tavuk maiang ga mionang kakaliat mauluo.
Temaieng me ai Morowa
24 Migat, Morowa la puoong meba maset ualeng mibuo ga eba tale milaming na kirinim, ga puoong meba milagiang ga mila mionang na pianam ang ula ilabie ga eba tale mimaning kirinim, ga eba mimaning tenubap ula kakanu maset. 25 Tie, iriro narit Morowa la bulagiong ara iro ubi ang Iesu Karisito, Ila Kakani buang, bualang bonim ula kanu aun. Memani, irie orong migat, ga amaning urier kukunim gano, ga amaning kaguma meba ualeng mabuo mirier pagap ganam na panbinim ga kimanam. Migat ara, tiralo kan la unama garet tie ga titot gat la unama ga eba onang atatan makin. Amen.

*1:11: Irie la pringesngesong me ira ma teip la maiteong Morowa meba umaialeng mabuo teip ga magaulap onim Israel ga akiraraong Morowa.